Preskoči na sadržaj

Studija izvodljivosti i cost-benefit analiza: šta je šta i kada vam treba

Studija izvodljivosti pita da li projekat treba raditi, a cost-benefit analiza mjeri korist i za društvo. Šta koji dokument odgovara i kada vam treba.

Odgovaramo sljedećeg radnog dana. Cijenu pišemo u odgovoru na upit. Obim i rok potvrđujemo pisano prije početka rada.

Schule d.o.o. Podgorica · Objavljeno 11. novembar 2026. · Izvori provjereni 11. novembar 2026.

Dva dokumenta, dva pitanja. Studija izvodljivosti pita da li projekat treba raditi i kako. Analiza troškova i koristi (cost-benefit) pita da li je projekat koristan i za društvo, ne samo za investitora. Prije izrade od primaoca dokumenta (banka, razvojni fond, program EU, investitor) tražite pisani spisak šta mora da sadrži.

Ažurirano: 11.11.2026. Metodološke tvrdnje prate Vodič Evropske komisije za analizu troškova i koristi; izvori su na kraju teksta i provjereni su 11. novembra 2026.

1. Poređenje dokumenata

  • Studija izvodljivosti. Čemu služi: odgovara na pitanje da li je projekat izvodljiv prije nego što se u njega uloži. Šta sadrži (po Vodiču Evropske komisije): analizu potražnje, analizu opcija, lokaciju, tehničko rješenje, procjenu troškova i vremenski plan, uz razmatranje životne sredine. Ko je traži: kad je traži poziv ili finansijer.
  • Analiza troškova i koristi (cost-benefit). Čemu služi: poredi sve troškove i koristi projekta izražene u novcu, i one koje ne prolaze kroz kasu investitora. Ko je traži: za velike projekte iz evropskih strukturnih i investicionih fondova za period 2014-2020 bila je obavezna; inače kad to propiše poziv ili program. Šta sadrži: finansijsku analizu, ekonomsku analizu, neto sadašnju vrijednost, internu stopu prinosa i procjenu rizika.
  • Biznis plan za kredit. O tome piše tekst o biznis planu za kredit Razvojne banke; ovdje ga ne prepričavamo.

2. Finansijska i ekonomska analiza

Dva ugla, jedan projekat. Finansijska analiza gleda iz ugla investitora: koliko novca ulazi i izlazi, i da li projekat sam pokriva svoje troškove. Vodič Evropske komisije koristi je, između ostalog, da pokaže da li projektu treba sufinansiranje. Ekonomska analiza gleda iz ugla društva: da li je projekat poželjan sa društveno-ekonomskog stanovišta, uključujući koristi koje investitor ne naplaćuje.

Pokazatelji u obje analize:

  • Neto sadašnja vrijednost (FNPV u finansijskoj, ENPV u ekonomskoj analizi). Budući novčani tokovi svedeni na današnju vrijednost diskontnom stopom.
  • Interna stopa prinosa (FRR, ERR). Stopa pri kojoj je neto sadašnja vrijednost jednaka nuli.
  • Diskontna stopa. Njenu vrijednost ne bira autor po slobodnoj ocjeni: Vodič Evropske komisije daje referentnu stopu, a država članica može propisati drugu uz obrazloženje. Ovdje je ne navodimo.

Analiza osjetljivosti je dio procjene rizika, posljednjeg koraka: provjera koliko se rezultat mijenja kad se ključna pretpostavka promijeni.

Vodič Evropske komisije opisuje analizu troškova i koristi u sedam koraka: opis konteksta, ciljevi, identifikacija projekta, tehnička izvodljivost i održivost sa analizom potražnje i opcija, finansijska analiza, ekonomska analiza i procjena rizika. U Vodiču je tehnička izvodljivost četvrti korak analize, ali nije formalni dio analize troškova i koristi: njeni rezultati se sažeto prenose u izvještaj, a studija izvodljivosti ostaje poseban dokument. Zato se dva dokumenta nadovezuju.

3. Kada vam treba koji

  • Tražite kredit banke ili Razvojne banke. Pročitajte dokumentaciju za apliciranje izabrane kreditne linije prije pisanja; Razvojna banka objavljuje Priručnik za izradu investicionih projekata. Pogledajte biznis plan na strani Kapital i alat sa spiskom dokumenata.
  • Prijavljujete se na poziv EU. Ono što piše poziv. Ako poziv traži analizu troškova i koristi ili studiju izvodljivosti, ona ide uz prijavu; ako ne traži, ne pišite je unaprijed. Obračun vlastitog učešća je poseban korak, opisan u tekstu o sufinansiranju EU granta; više o pozivima na strani EU fondovi.
  • Investitor ili partner ulazi u projekat. Studija izvodljivosti sa finansijskim modelom, u obliku koji investitor može da provjeri. Pregled na strani Kapital.
  • Niste sigurni da li projekat treba raditi. Počnite od studije izvodljivosti.

4. Šta provjeriti prije izrade

  1. Ko je primalac dokumenta i da li je njegov spisak sadržaja pisan: banka, fond ili poziv.
  2. Koju metodologiju i koju diskontnu stopu primalac zadaje, ako ih zadaje. Ako ih ne zadaje, dogovorite izbor i napišite ga u dokumentu.
  3. Da li svaka pretpostavka u modelu ima izvor. Pretpostavka bez izvora je procjena.
  4. Koji period projekcije i koji scenariji se traže, uključujući nepovoljan.

Na ovom sajtu radimo studije izvodljivosti i analize troškova i koristi. Ako imate konkretan projekat, pošaljite nam ga preko kontakt strane; obim, rok i cijenu pišemo u odgovoru, prije početka rada.

Najčešća pitanja

Šta tražiti od primaoca dokumenta prije izrade?

Pisani spisak šta dokument mora da sadrži. Od banke, fonda ili poziva tražite ga prije izrade, zajedno sa metodologijom i diskontnom stopom ako ih zadaju, jer se dokument piše za onoga kome se predaje.

Kada je cost-benefit analiza obavezna?

Zavisi od izvora finansiranja, programa i poziva, pa opšti odgovor ne postoji. Vodič Evropske komisije iz 2014. bio je obavezan za velike projekte iz evropskih strukturnih i investicionih fondova za period 2014-2020. Za konkretan poziv ili kredit provjerite šta piše u pozivu ili u dokumentaciji za apliciranje.

Gdje Razvojna banka objavljuje dokumentaciju za apliciranje?

Na strani kreditne linije postoji odjeljak "Dokumentacija za apliciranje" koji vodi na zajedničku stranu potrebne dokumentacije na rb.me. Tamo je i Priručnik za izradu investicionih projekata. Pročitajte ih prije pisanja dokumenta. Detaljnije u tekstu o biznis planu za kredit Razvojne banke.

Šta je analiza osjetljivosti i zašto je traže?

Analiza osjetljivosti pokazuje kako se rezultat (na primjer neto sadašnja vrijednost) mijenja kad se ključna pretpostavka promijeni: cijena, obim prodaje, trošak ulaganja. Analiza osjetljivosti je dio procjene rizika, koja je poseban, posljednji korak u strukturi koju prati Vodič Evropske komisije.

Koliko traje izrada?

Zavisi od obima projekta i od toga koliko podataka je već spremno. Rok i cijenu pišemo u odgovoru na upit, poslije procjene obima, prije početka rada.

Odgovaramo sljedećeg radnog dana. Obim, rok i cijenu potvrđujemo pisano prije početka rada.